Petarde su za retarde - sretna nova godina!
- font size decrease font size increase font size
Piše: dr.sc.Irena Petak
Poštovana, slično kao vi, imam psa starog tri godine u tipu terijera. Udomili smo ga nakon što je već bio kod nekoliko obitelji prije toga - do sada je sve bilo u redu, no od kada su počele pucnjave, ne želi izaći iz kuće, pogotovo kada se spusti mrak. Moj dečko i ja planiramo doček Nove Godine kod prijatelja koji ima totalno mirnu labradoricu koja se dobro slaže s našim psom. Ovih dana, kada smo je čuvali, u igri s njom zanemario je udaljenije pucnjave. Ostale dane, kada je bio sam s nama u stanu, nije htio van, pa je onda postao nervozan u kući i počeo gristi i uništavati (izgrizao je nogu od stolca). Od veterinara smo dobili lijekove za smirenje na biljnoj bazi. No, pas i dalje ne želi izaći van u večernju šetnju, a oklijeva i kod izlaska preko dana. Stoji pred vratima i cjelokupno držanje tijela mu je snuždeno, podvijenog repa, a ako ga nosim van doslovno se ukoči. Uopće ne znam kako bih se nosila s ovom situacijom, molim vas za pomoć.
N.
Ovih dana pucnjava petardi predstavlja problem za brojne pse, a time i vlasnike koji strahuju za svoje ljubimce. Razlog strahu je što psi nisu imali iskustva s time u periodu socijalizacije i habituacije (treći do 12. odnosno 16. tjedan života pasa) ili ako su imali loše iskustvo bilo kada u životu.
Psa koji se boji najbolje je ostaviti u kući tijekom noći kada očekujemo pucnjavu. Trebate ga izvesti u šetnju prije mraka, prije pucnjave. Iz kuće trebate izlaziti veselo, ponijeti igračku koju najviše voli, i nagrađivati svaki korak izvan stana i izvan zgrade. Pse koji se boje pucnjave obavezno treba izvoditi na povodcu zato jer ako se prestraše pobjeći će doma, pa je opasno puštati ih da ne podlete pod automobil.
Šetnja će biti ugodnija, ako Vam se pridruži pas koji se ne boji pucnjave.
Za sam doček Nove Godine kada očekujemo puno pucnjave, potrebno je unaprijed pripremiti mjesto gdje se pas može sakriti ako poželi: ispod kreveta, u ormaru ili na nekom drugom izoliranom mjestu. Na to mjestu treba staviti nešto vlasnikove odjeće među koju se ljubimci mogu zavući i neke njihove igračke. Zatim, potrebno je navući zastore zato da ljubimac ne vidi bljeskove svijetla izvana. Moguće je uključiti televizor ili radio kako bi se djelomično prikrili zvukovi koji dolaze izvana.
U vrijeme pucnjave veoma je važno da se vlasnici ponašaju na uobičajen način. Najčešća greška vlasnika je da se zabrinu za svog ljubimca. Ako pas vidi zabrinutog vlasnika, on misli da se vlasnik također brine zbog pucnjave te to smatra dodatnim razlogom za brigu. Važno je također da se psa ne nagrađuju hranom i pažnjom kada su u strahu. Vlasnik treba biti uz ljubimca, ponašati se uobičajeno i nagrađivati ga samo u trenucima kada se i pas ponaša smireno. Kod pasa kod kojih strah nije jak, moguće je započeti igru prije same pucnjave i/ili dati im neke igračke koje će ih zaokupiti (npr. Kong iz koga će vaditi hranu), pa će mirnije provesti razdoblje pucnjave.
Ako se pas fobično boji pucnjave, moguće je zatražiti pomoć veterinara i zamoliti ga lijek protiv tjeskobe. Osim lijekova, moguće je upotrijebiti neke feromonske (npr. ogrlicu Adaptil) ili biljne pripravke koji će također umiriti životinju.
Trajno rješenje za ovaj problem je desenzitizacija. Desenzitizacija je postupak kojim se pas postepeno navikava na zvuk koga se boji. To se postiže tako da se snimka zvuka veoma tiho pušta u prostoriji u kojoj se nalazi pas. Pri tome pas treba biti zaokupljen svojim redovnim aktivnostima (igrom, hranjenjem i sl.). Ukoliko pas pokaže strah znači da je zvuk bio preglasan. Postepeno, tijekom nekoliko tjedana zvuk treba pojačavati, sve dok ga nije moguće puštati onako glasno kako je u stvarnosti. Postupak desenzitacije moguće je provoditi samo u ono doba godine kada nema stvarne pucnjave. Vrijeme potrebno da se problem riješi ovisi o jačini straha kod psa i vremenu koje ćete biti spremni posvetiti rješavanju problema.
MOLIMO ODVOJITE PAR MINUTA VAŠEG VREMENA KAKO BISTE POPUNILI OVU IRENINU ANKETU I OMOGUĆILI NAM DA DAJEMO PRECIZNIJE SAVJETE S OBZIROM NA VAŠE PSE - NAŠE ČITATELJE ;)
Ovdje te ovdje pročitajte o samom postupku/treningu pasa u ovakvim situacijama iz pera trenerice Ane Odak, a ovdje možete saznati više o strahovima kod pasa općenito.
dr.sc.Irena Petak gostovala je na Hrvatskom radiju, u emisiji Isti i različiti na ovu temu, pa poslušajte! A ako želite možete pogledati i njezin TV prilog!
Važno:
Ovaj članak nije zamjena za profesionalno savjetovanje o ponašanju psa. Ako vaš pas iskazuje agresivno ponašanje, kontaktirajte stručnjakinju za ponašanje pasa dr.sc.Irenu Petak kako bi napravila procjenu i napravila vam precizan program rada sa Vašim psom.
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Poštovana, slično kao vi, imam psa starog tri godine u tipu terijera. Udomili smo ga nakon što je već bio kod nekoliko obitelji prije toga - do sada je sve bilo u redu, no od kada su počele pucnjave, ne želi izaći iz kuće, pogotovo kada se spusti mrak. Moj dečko i ja planiramo doček Nove Godine kod prijatelja koji ima totalno mirnu labradoricu koja se dobro slaže s našim psom. Ovih dana, kada smo je čuvali, u igri s njom zanemario je udaljenije pucnjave. Ostale dane, kada je bio sam s nama u stanu, nije htio van, pa je onda postao nervozan u kući i počeo gristi i uništavati (izgrizao je nogu od stolca). Od veterinara smo dobili lijekove za smirenje na biljnoj bazi. No, pas i dalje ne želi izaći van u večernju šetnju, a oklijeva i kod izlaska preko dana. Stoji pred vratima i cjelokupno držanje tijela mu je snuždeno, podvijenog repa, a ako ga nosim van doslovno se ukoči. Uopće ne znam kako bih se nosila s ovom situacijom, molim vas za pomoć.
N.
Ovih dana pucnjava petardi predstavlja problem za brojne pse, a time i vlasnike koji strahuju za svoje ljubimce. Razlog strahu je što psi nisu imali iskustva s time u periodu socijalizacije i habituacije (treći do 12. odnosno 16. tjedan života pasa) ili ako su imali loše iskustvo bilo kada u životu.
Psa koji se boji najbolje je ostaviti u kući tijekom noći kada očekujemo pucnjavu. Trebate ga izvesti u šetnju prije mraka, prije pucnjave. Iz kuće trebate izlaziti veselo, ponijeti igračku koju najviše voli, i nagrađivati svaki korak izvan stana i izvan zgrade. Pse koji se boje pucnjave obavezno treba izvoditi na povodcu zato jer ako se prestraše pobjeći će doma, pa je opasno puštati ih da ne podlete pod automobil.
Šetnja će biti ugodnija, ako Vam se pridruži pas koji se ne boji pucnjave.
Za sam doček Nove Godine kada očekujemo puno pucnjave, potrebno je unaprijed pripremiti mjesto gdje se pas može sakriti ako poželi: ispod kreveta, u ormaru ili na nekom drugom izoliranom mjestu. Na to mjestu treba staviti nešto vlasnikove odjeće među koju se ljubimci mogu zavući i neke njihove igračke. Zatim, potrebno je navući zastore zato da ljubimac ne vidi bljeskove svijetla izvana. Moguće je uključiti televizor ili radio kako bi se djelomično prikrili zvukovi koji dolaze izvana.
U vrijeme pucnjave veoma je važno da se vlasnici ponašaju na uobičajen način. Najčešća greška vlasnika je da se zabrinu za svog ljubimca. Ako pas vidi zabrinutog vlasnika, on misli da se vlasnik također brine zbog pucnjave te to smatra dodatnim razlogom za brigu. Važno je također da se psa ne nagrađuju hranom i pažnjom kada su u strahu. Vlasnik treba biti uz ljubimca, ponašati se uobičajeno i nagrađivati ga samo u trenucima kada se i pas ponaša smireno. Kod pasa kod kojih strah nije jak, moguće je započeti igru prije same pucnjave i/ili dati im neke igračke koje će ih zaokupiti (npr. Kong iz koga će vaditi hranu), pa će mirnije provesti razdoblje pucnjave.
Ako se pas fobično boji pucnjave, moguće je zatražiti pomoć veterinara i zamoliti ga lijek protiv tjeskobe. Osim lijekova, moguće je upotrijebiti neke feromonske (npr. ogrlicu Adaptil) ili biljne pripravke koji će također umiriti životinju.
Trajno rješenje za ovaj problem je desenzitizacija. Desenzitizacija je postupak kojim se pas postepeno navikava na zvuk koga se boji. To se postiže tako da se snimka zvuka veoma tiho pušta u prostoriji u kojoj se nalazi pas. Pri tome pas treba biti zaokupljen svojim redovnim aktivnostima (igrom, hranjenjem i sl.). Ukoliko pas pokaže strah znači da je zvuk bio preglasan. Postepeno, tijekom nekoliko tjedana zvuk treba pojačavati, sve dok ga nije moguće puštati onako glasno kako je u stvarnosti. Postupak desenzitacije moguće je provoditi samo u ono doba godine kada nema stvarne pucnjave. Vrijeme potrebno da se problem riješi ovisi o jačini straha kod psa i vremenu koje ćete biti spremni posvetiti rješavanju problema.
MOLIMO ODVOJITE PAR MINUTA VAŠEG VREMENA KAKO BISTE POPUNILI OVU IRENINU ANKETU I OMOGUĆILI NAM DA DAJEMO PRECIZNIJE SAVJETE S OBZIROM NA VAŠE PSE - NAŠE ČITATELJE ;)
Ovdje te ovdje pročitajte o samom postupku/treningu pasa u ovakvim situacijama iz pera trenerice Ane Odak, a ovdje možete saznati više o strahovima kod pasa općenito.
dr.sc.Irena Petak gostovala je na Hrvatskom radiju, u emisiji Isti i različiti na ovu temu, pa poslušajte! A ako želite možete pogledati i njezin TV prilog!
Važno:
Ovaj članak nije zamjena za profesionalno savjetovanje o ponašanju psa. Ako vaš pas iskazuje agresivno ponašanje, kontaktirajte stručnjakinju za ponašanje pasa dr.sc.Irenu Petak kako bi napravila procjenu i napravila vam precizan program rada sa Vašim psom.
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.